OVISNOST O INTERNETU MEĐU SREDNJOŠKOLCIMA

Uz brzi ravoj interneta te sve većeg korištenja raznih društvenih mreža, raste i ovisnost o internetu koja se u današnje vrijeme tretira kao psihološki poremećaj. Znakovi ovisnosti razlikuju se od pojedinca do pojedinca, ali oni uglavnom gube pojam o vremenu, imaju poteškoća s odvajanjem od uređaja koji im pruža pristup internetu te zanemaruje socijalne kontakte. Kao dodatne simptome navode se netolerancija, gubitak samokontrole i zanemarivanje obaveza. Navedeni znakovi spadaju u psihološke simptome dok se u najčešće fizičke simptome ubrajaju nedostatak sna, promjena prehrambenih navika, sindrom karpalnog tunela, bolovi u leđima, vratu te suhe i napete oči.

ISTRAŽIVANJE

Kliničko istraživanje koje su proveli Hao Lei i suradnici (2012.) dokazalo je da ovisnost o internetu doslovno mijenja fizičku strukturu ljudskog mozga. Ova je spoznaja znanstvenike poprilično uznemirila, jer se slične promjene u mozgu događaju i kod ovisnika o kokainu, heroinu i drugim opojnim drogama.  Istraživanje o ovisnosti o internetu među srednjoškolcima u turskoj Ankari (Üneri i Tanıdır, 2011.) pokazalo je da razina ovisnosti raste povećanjem vremena korištenja interneta.
Što se tiče djece u Hrvatskoj, prema istraživanju iz 2009. godine njih 49% pristupa internetu
svaki dan, 34% nekoliko puta na tjedan, dok 17% djece koristi internet nekoliko puta mjesečno.


POSTOJI LI RAZLIKA U KORIŠTENJU INTERNETA MEĐU SPOLOVIMA?

Američki dječaci više su motivirani od djevojaka u pogledu funkcionalnih i zabavnih aktivnosti na internetu, što uključuje pretraživanje web stranica, igranje igara te skidanje filmova i aplikacija. Nasuprot tome, djevojke češće koriste Internet za obrazovne i socijalne aktivnosti, uključujući chat, društvene mreže, e-mail i slušanje glazbe.

Vrijeme je također jedno od bitnih obilježja vezano uz ovisnost o internetu. Naime ono može bili vrlo produktivno ukoliko se taj medij koristi u razumnim količinama, u prosjeku 38,5 sati tjedno, međutim kada korisnik prijeđe određenu granicu korištenja internet može uvelike promijeniti njegov život.
Ljudi u prevelikoj mjeri troše svoje vrijeme na internetu zanemarujući obaveze, svoju obitelj posao pa čak i same sebe.

Srednjoškolci kao skupina izabrani su za diskusiju o ovoj temi jer su oni najveći korisnici društvenih mreža poput Facebook-a, Instagrama, Twittera i sličnih. U članku na kraju ovog posta možete pronaći istraživanje provedeno među srednjoškolcima u Međimurskoj županiji. Pokazalo se da veći broj njih provodi čak do 40 sati na internetu,zanemaruju školske obaveze, te gube osjećaj o vremenu. Izjavili su da ne zanemaruju toliko svoj društveni život i da im internet pomaže u učenju, mogli bismo reći da je to istina, ali zar stvarno ne zanemaruju svoje prijatelje i okolinu?


SADRŽAJNI ELEMENTI

Društvene mreže postale su jedan od najzastupljenijih oblika komunikacije u ispitanika, a društvena mreža Facebook spomenuta je u skoro svakom odgovoru kao najčešća aktivnost.  Za online komunikaciju  najčešće je korišten program Skype. Veliki broj muških ispitanika među aktivnosti na Internetu svrstao je igranje online igara i praćenje novosti. Nekoliko srednjoškolaca spomenulo je praćenje kladionica i sudjelovanje u forumima. Dok velik broj ispitanika ženskog spola najviše koristi Ask.

ZAKLJUČAK

Bez oklijevanja možemo reći da su društvene mreže i internet općenito, preuzeli mlade ljude. Većina ne može zamisliti život bez pametnog mobitela ili laptopa ne uzimajući u obzir poteškoće koje stvaraju. Zanemaruje se socijalni život pa i zdravlje pojedinca. Svi smo većinom svjesni koliko nam šteti, a i dalje provodimo sate i sate ispred ekrana. Osobno smatram da nam ovakav način života uništava kreativnost i mogućnost sazrijevanja na kvalitetan način. Internet također može biti opasan jer se svakodnevno izlažemo tuđim mišljenima i osudama, te su naše informacije dostupne skoro svima. Trebali bi pripaziti na naše profile i voditi računa o tome tko im ima pristup.

Smatrate li za sebe da ste ovisnik o svom pametom telefonu ili računalu? 😏
Kako biste protumačili današnje srednjoškolce s obzirom na pretjerano vrijeme koje provode na internetu?

Više o ovoj temi i istraživanju u srednjim Školama Međimurske županije možete saznati u članku ''Ovisnost srednjoškolaca o internetu'' autorica Nine Carević, Mateje Mihalić i Marine Sklepić.
Link za članak:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=181022

TJELESNA AKTIVNOST DJECE TIJEKOM REDOVNOG BORAVKA U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI

Promjene načina života i suvremeni svijet uvelike je utjecao na odrasle, pa tako i na djecu. Djeca su sve manje fizički aktivna i uz to imaju veliki pristup nezdravoj prehrani te lošim navikama koje sputavaju njihov kvalitetan rast i razvitak. Upravo to stjecanje zdravih navika, koje uključuju i tjelesnu aktivnost, može pomoći djeci da izbjegnu mnoge bolesti među kojima se ističu kardiovaskularne bolesti i pretilost.

Međutim, postavlja se pitanje kolika se razina tjelesne aktivnosti smatra potrebnim minimumom tjelesne aktivnosti u populaciji školske djece i omladine u svrhu očuvanja i unapređenja zdravlja? Preporuke WHO za djecu od 5 do 17 godina ukazuju na minimalno 60 minuta umjerene do žustre tjelesne aktivnosti dnevno, osobito aerobnog tipa, te barem tri puta tjedno aktivnosti koje uključuju mišićnu jakost. Posljedica nekretanja kod tako male djece narušava njihov skladan rast i razvoj, te je iz toga razloga djeci potrebno omogućiti svakodnevno kretanje u vrtićima i u obitelji, te pratiti njihove funkcionalne sposobnosti koje su u izravnoj vezi s pojavom pretilosti. Za djecu i mlade ljude, tjelesna aktivnost uključuje igru, sport, kućanske poslove, rekreaciju, tjelesnu i zdravstvenu kulturu ili planirane vježbe u kontekstu obitelji, škole i društvenih aktivnosti. Analizirajući dnevnu tjelesnu aktivnost, uočeno je kako djeca starosti 5-12 godina prosječno naprave 16.133 (dječaci), odnosno 14.124 (djevojčice) koraka tijekom radnih dana. 

U predškolskoj dobi dijete bi se trebalo kretati veći dio dana, jer je to njegova osnovna potreba neophodna za rast i razvoj. 

Dokazano je da posljedični odnos pretilosti i tjelesne aktivnosti vuče korijene još iz predškolske dobi, te stoga sve više istraživanja polaže veliki značaj upravo na razdoblje prije polaska u školu, jer je potvrđeno kako djeca predškolske dobi tjelesnom aktivnošću smanjuju rizik od prekomjerne težine i pretilosti u kasnijim fazama života. Stupanj aktivnosti u predškolskoj ustanovi uvelike ovisi o materijalnim uvjetima i radu odgajatelja. Okruženje, te dostupnost prostora, igara i rekvizita izrazito utječe na razinu tjelesne aktivnosti djece u predškolskim ustanovama, jer svugdje u svijetu sve više djece pohađa predškolske ustanove. No, koliko se djeca zapravo kreću za boravka u vrtiću, kreću li se jedni više nego drugi, postoji li razlika po spolu, te koliko je tjelesna aktivnost djece zastupljena određenim aktivnostima u koje su djeca uključena, osnovni je problem ovoga rada.

ISTRAŽIVANJE

Cilj ovog  istraživanja bio je utvrditi ukupnu količinu tjelesne aktivnosti djece predškolske dobi tijekom pet dana boravka u vrtiću u vremenskom razdoblju od 8,30 do 11 sati.

Rezultati istraživanja pokazali su kako djeca u predškolskoj ustanovi naprave prosječno 3427 koraka tijekom 150 minuta boravka u vrtiću, prijeđu približno 2,8 kilometara, uz potrošnju energije od 99 kalorija. Za odrasle osobe uvriježeno je mišljenje kako 10.000 koraka pretpostavlja potrošnju od 150 kcal,16-17 a iz ovih rezultata vidljivo je kako su dobivene vrijednosti kod djece predškolske dobi približne navedenim pretpostavkama.

Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja tjelesne aktivnosti djece u predškolskim ustanovama, a rezultati su pokazali kako su djeca tjelesno aktivna u skladu s rezultatima prethodnih istraživanja, te naprave između 2100 i 5460 koraka u danu, ovisno o dnevnom programu. Rezultati također pokazuju kako nema razlika u aktivnosti između dječaka i djevojčica u broju koraka, ali su uočene razlike između pojedinih dana u tjednu.

ZAKLJUČAK

Svakako, svakoj predškolskoj ustanovi trebalo bi biti u cilju poboljšati tjelesnu aktivnost djece i osvijestiti ih o njenoj važnosti. Osobno smatram da je bitno da znaju koliko je važna zdrava prehrana, različite igre i sportovi koji ih konstatno pokreću, kako bi se razvijali na što bolji mogući način i da sami znaju da to rade zbog sebe i svoga zdravlja. Također, osim provedbe edukacijskog programa, djeci je nužno svakodnevno omogućiti prostor i vrijeme za igru u kojoj dominiraju tjelesne aktivnosti. Vrlo je važno da i roditelji znaju na koji način pristupiti ispravnom odgoju svoje djece uključujući razgovore o važnosti njihovog zdravlja kao i obrazovanja.

Smatrate li redovnu tjelesnu aktivnost potrebnom za razvitak djeteta? 😊

Kako biste vi potaknuli svoje dijete da se bavi aktivnostima koje mu pomažu da ostane zdravo?

Više o ovoj temi možete pronaći u članku ''Tjelesna aktivnost djece tijekom redovnog boravka u predškolskoj ustanovi'' autora Zvonimira Tomca, Tihomira Vidranskog i Jelene Ciglar.

Link za članak:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=224007